Karl Marks
Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844. godine

Napomene

[A] Ovi rukopisi, nastali 1844. godine za vrijeme Marksova boravka u Parizu, prvi put su djelomično izdani na ruskom jeziku u "Arhivu K. Marksa i F. Engelsa", sv. III, Moskva 1927, a u potpunosti tek u Marx-Engels-Gesamtausgabe (MEGA), Erste Abteilung, Band 3, Berlin 1932, u redakciji V. Adoratskog. Istovremeno su ih (1932) u zbirci Marksovih radova pod naslovom Die Historische Materialismus. Die Fruhschriften, izdali u Lajpcigu S. Landshut i J. P. Majer, ali i u njihovom izdanju neki važni odeljci ovih rukopisa nedostaju. Nakon rata, izdanje djela je više puta ponovljeno na jeziku originala, kao i u prevodu na nekoliko jezika. Kod nas je prvi prijevod, učinjen prema MEGI, objavljen u Ranim radovima, u Zagrebu 1953. Kako su se u njemačkom izdanju potkrale neke krupnije greške u dešifriranju veoma nečitljivog Marksovog rukopisa, tako su se i u našem prijevodu one nužno ponovile. To je ispravljeno u drugom izdanju (1961), kada je prijevod kolekcioniran prema tada najnovijem njemačkom izdanju (Dietz Verlag, Berlin 1953. i 1955).
Ovi rukopisi su postali jedno od najpoznatijih Marksovih djela, jer sadržavaju u najrazradjenijem obliku filozofsku problematiku čovjeka, humaniteta i njegovu teoriju otudjenja. Nadalje, za razumijevanje Marksovog odnosa prema Hegelu, ovi su rukopisi takodjer nezamjenjivi i, konačno, u njima je Marks ostavio prve tragove intenzivnijeg bavljenja političkom ekonomijom, onom naukom kojom se kasnije najviše bavio. - U prijevodu je zadržan termin "nacionalna ekonomija", jer je on bio udomaćen kod Nijemaca od početka 19. st. i zadržao se veoma dugo u upotrebi. Inače, iz Marksovih bilježnica se vidi da je tada već bio ekscerpirao i prostudirao veliki dio najznačajnijih ekonomista: Ž. B. Seja, F. Skarbeka, A. Smita, D. Rikarda, Dž. Mila, Dž. R. Mak Kakolka, Destita de Trasija, P. le P. de Boažilbert i dr. Strana djela Marks citira uglavnom u francuskom prijevodu.

[B] Vidi Marksov članak "Prilog kritici Hegelove filozofije prava".

[C] Recenzent neznalica - misli se na Bruna Bauera, koji je u časopisu "Allgemeine Literatur-Zeitung", u svescima za decembar 1843. i za mart 1844. bez potpisa objavio jedan prikaz knjiga, brošura i članaka pod naslovom O najnovijim napisima o jevrejskom pitanju, a u svesku za jul 1844. članak "Šta je sad predmet kritike". Vecina citata koje Marks dalje navodi uzeta je iz ovih clanaka.

[D] U zborniku "Einundzwanzig Bogen aus der Schweiz", koji je publiciran sredinom 1843. u redakciji G. Harvega, objavio je M. Hes svoje rasprave: Socijalizam i komunizam, Jedna i cijela sloboda i Filozofija čina.

[E] Fojerbahove znamenite Prethodne teze za reformu filozofije izašle su u zborniku "Anekdota zur neuesten deutschen Philosophie und Publicistik", izd. A. Ruge, Zürich und Winterthur 1843, a Osnovna nacela filozofije budućnosti u julu iste godine u formi brošure, u izdanju "Comtoir litteaire", Zurich und Winterthur.

[F] Hegelova Fenomenologija duha objavljena je 1807, a Logika (tzv. Velika logika) 1812.

[G] kritički teolozi - Bruno Bauer i njegovi istomišljenici, okupljeni oko lista "Allgemeine Literatur-Zeitung".

[H] Ovu svoju namjeru Marks je proveo u knjizi koju je napisao s Engelsom: Sveta porodica ili kritika kritičke kritike. Protiv Bruna Bauera i drugova.

[I] Marks se oslanja na Smitovo djelo u francuskom prijevodu od Žarmena Garnijea Recherches sur la nature et les causes de la richesse des nations. Traduction nouvelle, a vec les notes et observations, Pariz 1802, i citate navodi po njemu.

[J] Adam Smit, Recherches sur la nature et les causes de la richesse des nations, Pariz 1802, t. II, p.162.

[K] Isto djelo, tom I, str. 193.

[L] Isto djelo, tom I, str. 159-160.

[M] Wilhelm Schulz, Die Bewegung der Production. Eine geschichtlich-statistische Abhandlung zur Grundlegung einer neuen Wissenschaft des Staats und der Gesellschaft, Zurich und Winterhur 1843.

[N] C. Pecquer, Theorie nouvelle d'economie sociale et politique, ou etudes sur l'organisation des societes, Pariz 1842.

[O] Charles Loudon, Solution du probleme de la population et de la subsistance, soumise a un medecin dans une serie de lettres, Pariz 1842.

[P] Eugene Buret, De la misere des classes laborieuses en Angleterre et en France, Pariz 1840.

[Q] J. B. Say, Traite d'economie politique, 3me ed., Pariz 1817.

[R] David Ricardo, On the principles of političal economy, and taxation, London 1817.

[S] Na francuski je Rikardovo djelo preveo F. S. Konstancio, a kritičke bilješke dao je Ž. B. Sej. Drugo izdanje, koje Marks citira, pojavilo se 1835.

[T] Cio ovaj pasus, uključujući citate iz Rikardovog djela i iz djela J. C. L. Simonde de Sismondi, Nouveaux principes d'economie politique, Paris 1819, tome II, uzeti su iz knjige: Antoine-Eugene Buret, De la misere des classes laborieuses en Angletere et en France..., Paris 1840, tome I, pp. 6-7, note.

[U] "Deutsche Vierteljahrsschrift", Stuttgart und Tubingen 1838. Navedeni članak o rudarskom okrugu kod Birmingema napisao je A. V. Treskov.

[V] Marks ima u vidu sledeća razmatranja A. Smita: "U potpuno poštenoj lutriji morali bi oni koji izvuku nagrade dobiti sve ono što drugi izgube. U zvanju gdje promaše dvadesetorica na jednoga koji uspije, taj jedan morao bi dobiti sve ono što su imala dobiti ona neuspjela dvadesetorica" (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I, Zagreb 1952, str. 97).

[W] Ovdje Marks upotrebljava, kao i na mnogim drugim mjestima u ovom radu, pojmove otudjenje (Entfremdung) i ospoljenje (Entausserung) kao sinonime, jer se u njemačkom jeziku oba pojma upotrebljavaju za pojam otudjenja. Medjutim, kad se pravi distinkcija izmedju pojmova otudjenja i ospoljenja, onda se terminom ospoljiti i ospoljenje označava ona djelatnost koja subjektu čini spoljašnjim ono što mu je inače inherentno. Ali ospoljeno ne mora biti i otudjeno, tj. da se kao tudja sila suprotstavlja onome od koga je ospoljena.

[X] Amendment Bill iz 1834 - zakon o reformi staranja o sirotinji, koji je stupio na snagu 14. avgusta 1834. i koji je dopuštao samo jedan oblik pomoći sirotnji: smještaj u "radne domove".

[Y] "Les Revolutions de France et de Brabant" par Camille Desmoulins, Second trimestre, contenant mars, avril et mai. Pariz, godina I, br. 16, i 26. Ovaj nedeljni časopis, koji je izlazio od novembra 1789. do jula 1791, bio je u stvari niz pamfleta.

[Z] Treći rukopis je svezak od 17 araka, odnosno 68 stranica. Marks ih je sam paginirao. Poslije stranice XXI Marks je omaškom stavio XXIII, a poslije XXIV stavio je XXVI. Posljednje 23 stranice su prazne. Na str. XI, neposredno poslije ekonomskih razmatranja, počinje kritika Hegelove filozofije, prekidana ovdje-ondje daljnjim ekonomskim izlaganjima. Sve što se odnosi na Hegelovu filozofiju skupljeno je u jedno poglavlje, dato na kraju pod naslovom "Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće". Na str. XXXIX počinje predgovor koji je ovdje stavljen na početak, ispred prvog rukopisa.

[AA] Ovo je dodatak uz izgubljenu str. XXXVI drugog rukopisa.

[AB] Vidi Fridrih Engels, Nacrt za kritiku političke ekonomije.

[AC] Ovo je dodatak uz izgubljenu str. XXXIX drugog rukopisa.

[AD] Kategorija posjedovanja - u svome članku Philosophie der Tat (u zborniku "Einundzwanzig Bogen aus der Schweiz", Erster Teil, Zurich und Winterthur 1843, S. 329) Mozes Hes piše: "Žudnja za postojanjem (Seinsucht), naime žudnja da se trajno postoji kao odredjeni individualitet, kao ograniceno Ja, kao konačno biće - to je ono što vodi žudnji za posjedovanjem (Habsucht). A negacija svake odredjenosti, apstraktno Ja i apstraktni komunizam, posljedica prazne 'stvari po sebi', kriticizma i revolucije, nezadovoljenog "treba" - to je ono što je dovelo do bića (Sein) i posjedovanja (Haben). Tako su iz pomoćnih glagola (Hulfszeitworter) postale imenice (Hauptworter)."

[AE] Pod "komunizmom kao takvim", Marks ovdje misli na grubi, egalitarni komunizam, čiji su predstavnici bili, na primjer, babuvisti.

[AF] Ovdje počinje prvi dio "Kritike Hegelove dijalektike i filozofije uopće", koji je prema Marksovoj sugestiji dat na kraju ovog spisa.

[AG] Ovdje se nastavlja "Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće", koja je u cjelini data na kraju ovog spisa.

[AH] U rukopisu na ovom mjestu počinje posljednji dio "Kritike Hegelove dijalektike i filozofije uopće".

[AI] Destutt de Tracy, Elemens d'ideologie. IV et V parties. Traite de la volonte et de ses effets, Paris 1826, pp. 68, 78.

[AJ] Adam Smith, Recherches sur la nature et les causes de la richesse des nations, Paris 1802, tome I, pp. 29-46.

[AK] Jean-Baptiste Say, Traite d'economie politique..., 3me ed., Paris 1817, tome I, pp. 300, 76-77 et tome II, p. 6.

[AL] Frederic Skarbek, Theorie des richesses sociales, Paris 1829, tome I, pp. 25-27, 75. Posljednja rečenica u citatu je rezime Skarbekovih misli koje je izložio na str. 121-132. svoje knjige.

[AM] James Mill, Elemens d'economie politique..., Paris 1823, pp. 7, 11-12.

[AN] U rukopisu ovdje počinje tekst predgovora, koji je dat na početku ovog spisa.

[AO] Bruno Bauer, Kritik der evangelischen Geschichate der Synoptiker, Bd. 1-2, Leipzig 1841, Bd. 3, Braunschweig 1842. U literaturi o historiji religije sinoptičarima se nazivaju sastavljaci prva tri evandjelja (Matej, Marko, Luka).

[AP] Bruno Bauer, Das entdeckte Christenthum, Zurich und Winterthur 1843.

[AQ] Bruno Bauer, Die gute Sache der Freiteit und meine eigene Angelegenheit, Zurich und Winterthur 1842.

[AR] Marks ovdje aludira na članke Bruna Bauera, objavljene u listu "Allgemeine Literatur-Zeitung" (Chalottenburg 1844). Podrobnijoj kritici Marks ih je podvrgao u Svetoj porodici.

[AS] Ovih osam tačaka "prevladanja predmjeta svijesti", Marks je skoro doslovce uzeo iz poglavlja "Apsolutno znanje" Hegelove Fenomenologije duha.

[AT] U ovom spisu Grundsatze der Philosophie der Zukunft, Fojerbah u D 30. kaže: "Hegel je mislilac koji prevazilazi sebe u mišljenju".

Napisano od aprila do avgusta 1844.

Prvi put objavljeno pod redakcijskim naslovom Okonomisch-philosophische Manuskripte aus dem Jahre 1844, u Marx-Engels, Historisch-kritische Gesamtausgabe - Werke, Schriften, Briefe.
Erste Abt., Bd. Marx-Engels Verlag,G. m. b. H., Berlin 1932, str. 29-172