Karl Marks
Prilog jevrejskom pitanju
[A] po
službenoj dužnosti
[B] "Nema
u Sjedinjenim Državama ni državne religije, ni javne religije koja bi bila priznata
religijom većine, ni prednost jednog kulta pred drugim. Državi su strani svi
kultovi." (Marie ili ropstvo u Sjedinjenim Državama Amerike itd., od g. de Beaumonta,
Paris, 1835, str. 214).
[C] "Ustav
ne nameće religijska vjerovanja i praksu jednog kulta koji bi bio uvjet političkim
privilegijama" (l. c., str. 225)... "u Sjedinjenim Državama se ne misli da bi
čovjek bez religije mogao biti pošten čovjek" (l. c., str. 224).
[D] pojedinačno,
za sebe
[E] Marx
citira knjigu T. Hamiltona Die Menschen und die Sitten in den Vereinigten Staaten
von Nordamerika, sv. I, Mannheim 1834, str. 146.
[F] Pojam
gradjansko društvo ovdje nema smisao buržoaskog društva, nego smisao koji se
nalazi u Hegelovoj upotrebi ovoga pojma. Hegel u svojoj Filozofiji prava u Ď
188. ovako eksplicira pojam gradjanskog društva: "Gradjansko društvo sadržava
tri momenta:
A. Posredovanje potrebe i zadovoljavanje pojedinca njegovim radom i radom i
zadovoljavanjem potreba svih ostalih - sistem potreba.
B. Zbiljnost onoga što je u tome sadržano kao općenito slobode, zaštita vlasništva
pravosudjem.
C. Predostrožnost spram slučajnosti koja zaostaje u onim sistemima i briga oko
posebnog interesa kao nečega zajedničkog s pomoću policije i korporacije (Osnovne
crte filozofije prava, Sarajevo 1964, str. 168).
Gradjansko društvo, kako se može videti iz daljnjeg teksta u ovom Marxovom spisu,
jest i za Marxa ukupnost individuuma koji slobodno slijede svoje potrebe, kao
i materijalne i duhovne interese, pa ujedno i sfera konflikata tih interesa,
sfera egoizma i rata svih protiv sviju.
[G] ovdje:
pripadnik gradjanskog društva
[H] državljanin
[I] rata
svih protiv sviju
[J] prava
čovjeka
[K] prava
gradjanina
[L] Povelja
o pravima čovjeka i gradjanina, 1791,čl. 10: "Niko ne smije biti uznemiravan
zbog svojih mišljenja, pa ni religijskih."
[M] "Sloboda
svakome čovjeku da vrši religiozni kult kojemu pripada."
[N] Povelja
o pravima čovjeka, itd. iz 1793.čl. 7: "Slobodu vršenja kulta."
[O] "Potreba
proglašavanja ovih prava pretpostavlja ili postojanje despotizma ili svježu
uspomenu na njega."
[P] Ustav
države Pensilvanije,čl 9, Ď 3: "Svi ljudi imaju prirodjeno pravo da poštuju
svemogućega prema nadahnuću svoje savjesti i nitko zakonski ne može biti prisiljen
da slijedi, uvodi ili podržava protiv svoje volje bilo kakav kult ili religioznu
službu. Nikakva se ljudska vlast ne može ni u kom slučaju uplitati u pitanja
savjesti i kontrolirati duhovne moći."
[Q] Ustav
države Nju Hempšir,čl. 5. i 6.: "Medju prirodnim pravima neka su neotudjiva
po svom karakteru, jer im ništa ne može biti ekvivalentno. Medju ova spadaju
prava savjesti." (Beaumont, l. c., p. 213, 214).
[R] Povelja
o pravima čovjeka i gradjanina,član 2: "Ova prava itd. (prirodna i neponištiva)
jesu: jednakost, sloboda, sigurnost, vlasništvo.
[S] čl.
6: "Sloboda je pravo koje pripada čovjeku dačini sve što ne škodi pravima drugih."...
"Sloboda se sastoji u moći da sečini sve što ne škodi drugome".
[T] čl.
16 (Ustav iz 1793): "Pravo vlasništva je pravo koje pripada svakom gradjaninu
da po svojoj volji uživa svoja dobra, svoje prihode, plodove svoga rada i svoje
radinosti i da raspolaže njima."
[U] Jednakost
i sloboda.
[V] čl.
3. (Ustav iz 1795): "Jednakost se sastoji u tome da je zakon jednak za sve,
bilo da štiti, bilo da kažnjava."
[W] A sigurnost?čl.
8 (Ustav iz 1793): "Sigurnost se sastoji u zaštiti koju društvo pruža svakome
svome članu da bi zaštitio svoju ličnost, svoja prava i svoje vlasništvo."
[X] "Svrha
svakog političkog udruživanja ječuvanje prirodnih i neponištivih prava čovjeka."
(Povelja o pravima čovjeka itd, iz 1791,čl. 2.) "Vlada je ustanovljena da bi
čovjeku garantirala uživanje njegovih prirodnih i neponištivih prava." (Povelja
o pravima čovjeka itd, iz 1793,čl. 1.)
[Y] "...
neograničena sloboda štampe" (Ustav iz 1793,čl. 122).
[Z] "Sloboda
štampe ne smije biti dozvoljena kad ugrožava javnu slobodu" (Robespierre mladji,
Parlamentarna historija francuske revolucije, od Buchez-a i Roux-a, knj. 28,
str. 135).
[AA]
"Onaj tko se usudjuje da postavlja zakone jednome narodu, mora se osjećati sposobnim
da mijenja tako reći ljudsku prirodu, da svakog pojedinca koji je sam sebi savršena
i osamljena cjelina, transformira u dio jedne veće cjeline, od koje bi taj pojedinac
u neku ruku primio život i svoje biće, da fizičku i samostalnu egzistenciju
zamijeni djelomičnom i moralnom. On treba da čovjeku oduzme njegove vlastite
snage, da bi mu dao takve koje će mu biti strane, i kojima se neće moći služiti
bez pomoći drugoga."
[AB]
sopstvene snage
[AC]
Riječ je o knjigama: Bruno Bauer, Kritik der evangelischen Geschichte der Synoptiker,
sv. 1-2, Leipzig 1841, sv. 3, Braunschweig 1842, i David F. Strauss, Das Leben
Jesu, sv. 1-2, 4. izd. Tubingen 1840. U ovim knjigama, sa pozicija lijevog hegelovstva,
dana je oštra kritika religije.
[AD]
"Čovjek koga vidite načelu uvažene kongregacije počeo je kao trgovac; kad mu
je trgovina propala, postao je svećenik; drugi neki počeo je sa svećeničkim
pozivom, aličim se dokopao stanovite svote novca, napustio je propovjedaonicu
i dao se na trgovinu. U očima velikog broja ljudi vjerski poziv je prava industrijska
karijera."
[AE]
Riječ je o pamfletu Thomasa Munzera protiv Luthera koji je objavljen 1524. godine
pod naslovom: Hoch verursachte Schutzrede und Antwort wieder das geistlose,
sonftlebende Fleisch zu Wittenberg, welches mit verkehrter Weise durch den Diebstahl
der heiligen Schrift die erbarmliche Christenheit also ganz jammerlich besudelt
hat.